Može proći veliki vremenski razmak, pa i više godišnji, da se ne dogodi požar raslinja koji bi ugrozio jedinu ili više zgrada i da se pojedinac ili društvo opusti u provođenju preventivnih radnji, a onda iznenada, nenajavljeno može doći do katastrofe. Zato sve protupožarne mjere treba redovito provoditi, a pogotovo kroz sušnu sezonu, jer kad požar raslinja krene nema vremena za sustizanje propuštenog.
Nezaštićene zgrade čiji vlasnici nisu primijenili Vatrozaštitne principe i standarde, ne mogu vatrogascima biti prioritet. U među sklopu obranjive su zgrade rezultat vlasnikovih odnosno stanarevih napora.
Prije planiranja ili započinjanja obrade goriva raslinja oko zgrada i postrojenja u među sklopu preporučuje se odrediti tri koncentrične zone prioriteta oko svake zgrade. Postoje jednostavne aktivnosti obrade raslinja koje se preporučuju za svaku zonu prioriteta, koje neće nagrditi izgled okoliša i narušiti prirodnu ravnotežu, ali će zgradu Vatrozaštitno osigurati.
Prva zona prioriteta: Ovo je područje neposredno do određene zgrade i proteže se prema van u svim smjerovima na preporučeni minimum od oko desetak metara na ravnu terenu. To je najkritičnije područje i zove se obranjivi prostor. Glavni je cilj obrade raslinja u ovoj zoni stvoriti okoliš koji neće podržati vatru bilo koje vrste. U nekim situacijama to može biti jedina zona ili područje koje kućevlasnici moraju obrađivati.
Uklanjanje goriva i zamjena glavna su strategija obrade vegetacije u prvoj zoni prioriteta:
- Treba biti dovoljno obranjiva prostora da zaštiti zgradu od požara koji se približava i smanjiti potencijal požara na zgradi. Minimalna udaljenost između zgrade i neobrađenih goriva treba biti oko 10 m.
- Travu unutar 10 m od zgrade treba održavati do 10 cm visine.
- Otpad na tlu i poleglo drveće treba ukloniti.
- Prezrelo, mrtvo i drveće koje odumire, sa potencijalom da se zapali i prenese vatru treba ukloniti.
- Obranjivi prostor treba osigurati i održavati vlasnik imovine, odnosno korisnik.
- Vlasnici se potiču da zamjenjuju raslinje vrstama koje su manje sklone gorenju ako se podudaraju s ekološkim činiteljima.
- Raslinje koje postoji podalje od neposredna područja zgrade treba se prorijediti i orezati da bi sprječavala prenošenje vatre prema zgradi ili od nje.
- Gdje nagib i položaj povećavaju opasnost za zgrade, treba stvarati zelene pojase i prosjeke. Objektima na vrhu nagiba biti će potreban minimalni obranjivi prostor od oko 30 m.
Druga zona prioriteta: Ovo područje počinje desetak metara od zgrade i proteže se na oko tridesetak metara uokolo nje. Glavni je cilj obrade goriva u ovoj zoni stvoriti okoliš koji će podržavati samo vatru niskog intenziteta i usporiti širenje.
Treća zona prioriteta: Ovo područje počinje oko tridesetak metara od zgrade i proteže se na do stotinjak metara ili dalje uokolo zgrade. Obrada goriva u ovome području može biti potrebna samo u specifičnim slučajevima, kad visoke razine opasnosti od velike neprekidne šumske vegetacije i strme topografije nisu dovoljno smanjene obradom goriva u drugoj zoni prioriteta.
Za većeg požara raslinja u među sklopu s većem brojem zgrada u opasnosti, vatrogasci odlučuju i o tome koje bi zgrade prioritetno trebalo pokušati spasiti. Svakako će se prvo spašavati one zgrade za koje smo sigurni da ćemo ih spasiti, jer može biti uzaludan pokušaj braniti zgrade ili domove koji su obavijeni gustim šumskim gorivima. Vatrogasci ili stanovnici mogu životom platili takve napore.
Nezaštićene zgrade čiji vlasnici nisu primijenili Vatrozaštitne principe i standarde, ne mogu vatrogascima biti prioritet. U među sklopu obranjive su zgrade rezultat vlasnikovih odnosno stanarevih napora.
Prije planiranja ili započinjanja obrade goriva raslinja oko zgrada i postrojenja u među sklopu preporučuje se odrediti tri koncentrične zone prioriteta oko svake zgrade. Postoje jednostavne aktivnosti obrade raslinja koje se preporučuju za svaku zonu prioriteta, koje neće nagrditi izgled okoliša i narušiti prirodnu ravnotežu, ali će zgradu Vatrozaštitno osigurati.
Prva zona prioriteta: Ovo je područje neposredno do određene zgrade i proteže se prema van u svim smjerovima na preporučeni minimum od oko desetak metara na ravnu terenu. To je najkritičnije područje i zove se obranjivi prostor. Glavni je cilj obrade raslinja u ovoj zoni stvoriti okoliš koji neće podržati vatru bilo koje vrste. U nekim situacijama to može biti jedina zona ili područje koje kućevlasnici moraju obrađivati.
Uklanjanje goriva i zamjena glavna su strategija obrade vegetacije u prvoj zoni prioriteta:
- Treba biti dovoljno obranjiva prostora da zaštiti zgradu od požara koji se približava i smanjiti potencijal požara na zgradi. Minimalna udaljenost između zgrade i neobrađenih goriva treba biti oko 10 m.
- Travu unutar 10 m od zgrade treba održavati do 10 cm visine.
- Otpad na tlu i poleglo drveće treba ukloniti.
- Prezrelo, mrtvo i drveće koje odumire, sa potencijalom da se zapali i prenese vatru treba ukloniti.
- Obranjivi prostor treba osigurati i održavati vlasnik imovine, odnosno korisnik.
- Vlasnici se potiču da zamjenjuju raslinje vrstama koje su manje sklone gorenju ako se podudaraju s ekološkim činiteljima.
- Raslinje koje postoji podalje od neposredna područja zgrade treba se prorijediti i orezati da bi sprječavala prenošenje vatre prema zgradi ili od nje.
- Gdje nagib i položaj povećavaju opasnost za zgrade, treba stvarati zelene pojase i prosjeke. Objektima na vrhu nagiba biti će potreban minimalni obranjivi prostor od oko 30 m.
Druga zona prioriteta: Ovo područje počinje desetak metara od zgrade i proteže se na oko tridesetak metara uokolo nje. Glavni je cilj obrade goriva u ovoj zoni stvoriti okoliš koji će podržavati samo vatru niskog intenziteta i usporiti širenje.
Treća zona prioriteta: Ovo područje počinje oko tridesetak metara od zgrade i proteže se na do stotinjak metara ili dalje uokolo zgrade. Obrada goriva u ovome području može biti potrebna samo u specifičnim slučajevima, kad visoke razine opasnosti od velike neprekidne šumske vegetacije i strme topografije nisu dovoljno smanjene obradom goriva u drugoj zoni prioriteta.
Za većeg požara raslinja u među sklopu s većem brojem zgrada u opasnosti, vatrogasci odlučuju i o tome koje bi zgrade prioritetno trebalo pokušati spasiti. Svakako će se prvo spašavati one zgrade za koje smo sigurni da ćemo ih spasiti, jer može biti uzaludan pokušaj braniti zgrade ili domove koji su obavijeni gustim šumskim gorivima. Vatrogasci ili stanovnici mogu životom platili takve napore.
TRI KONCENTRIČNE ZONE PRIORITETA OKO ZGRADE