Kako se računa EU EFFIS ?
autor: dr.sc. Darko Stipaničev, red.prof. - Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu
EFFRFS definira se pet tipova različitih indeksa rizika požara raslinja, podijeljenih u dugoročne, strukturne indekse rizika požara raslinja i kratkoročne, dinamičke indekse rizika požara raslinja. Indeksi su provjereni i podešeni na požarnim podacima od 1992. – 1997. godine. Strukturu sustava prikazuje Slika 1:
U strukturne ili statičke indekse rizika požara raslinja spada:
- vjerojatnost pojave požara (PFO – Probability of Fire Occurrence)
- ranjivost područja na štete od požara (FVD – Vulnerability to Fire Demage)
a u dinamičke:
- meteorološki indeksi rizika požara raslinja za koje se računa 6 različitih tipova (MFR – Meteorological Fire Risk)
- vegetacijski stres na požare (VSFFR - Vegetation Stress Forest Fire Risk) ranjivost
Iz strukturnih i dinamičkih indeksa proračunava se integralni ili napredni indeks rizika požara raslinja nazvan FPI – Fire Potential Index. Ideju o FPI došla je iz SAD-a gdje se i danas FPI računa. Burgan i suradnici (Burgan, R. E., Klaver, R.W., & Klaver, J.M. Fuel models and fire potential from satellite and surface observations. International Journal of Wildland Fire Vol. 8 (No. 3): 159-170. 1998.) su definirali još 1998. dvije verzije Fire Potential Index-a i testirali ih na povijesnim informacijama o požarima. Osnovna pretpostavka pri uvođenju FPI bila je pojam ''vatrenog potencijala'' (fire potential) koji prije svega ovisi o količini vlage u mrtvom i živom gorivu.
Statički se indeksi računaju jednom prije sezone požara i odnose se na cijelu sezonu požara, a dinamički se koriste pri predviđanju i računaju se nekoliko dana unaprijed.
• Kanadski FWI – Fire Weather Index – temeljen na šest normaliziranih indeksa koji iskazuju dnevnu varijaciju u vlažnosti vegetacije, inicijalnu brzinu propagacije požara, kvalitetu goriva i očekivani intenzitet fronte požara. Kako ovaj indeks računa i Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske o njemu ćemo kasnije više kazati.
• BEHAVE indeks – temeljen na procjeni vlažnosti u finom mrtvom gorivu.
• Portugalski indeks – procjenjuje atmosferske uvjete u blizini gorivog sloja vegetacije.
• Španjolski ICONA indeks – mjeri vjerojatnost zapaljenja na temelju otpadne vegetacije i vlažnosti finog goriva.
• Talijanski Fire Danger Index – sličan prethodnim, a izveden je iz McArthur-ovog modela.
• SOL Numerical Risk – odnosi se na zapaljenje i propagaciju. Od 2004 g. se više ne računa.
Računali su se na temelju meteorološke prognoze za 1, 2 i 3 dana, a nakon petogodišnje usporedbe odlučeno je da je kanadski FWI indeks najpovoljniji za cijelu euro – mediteransku regiju.
Područje Republike Hrvatske je također bilo uključeno u ove proračune. Različiti modeli su davali nešto različite rezultate, ali se ipak u kriznim područjima poklapaju.
Modeli su verificirani korištenjem statističke baze o europskim požarima. Osnovna proračunska jedinica je veličine 50 x 50 km. Opasnost od požara se na kraju iskazuje kao vrlo mala, mala, umjerena, velika i vrlo velika.
Nakon petogodišnje usporedbe zaključeno je da je kanadski FWI – Fire Weather Index najprimjereniji za Mediteransku regiju.
Njega koristi i Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske koji tijekom sezone požara svaki dan izračunava meteorološki indeks rizika požara raslinja za područje Jadrana, a koristimo ga i mi u MIRIP indeksu (mikro-lokacijskom indeksu rizika požara raslinja) Splitsko – dalmatinske županije . Kanadski indeks računa tri parametra:
• početnu brzina širenja vatre (ISI – Initial Spread Index),
• indeks ukupnog goriva (BUI – Buildup Index), a iz njih se računa konačni
• meteorološki indeks rizika požara raslinja (FWI – Fire Weather Index).
Više detalja o Kanadskom indeksu.
