vatra.fesb.hr

Eksperimentalni Web portal protupožarne zaštite Splitsko - dalmatinaske županije ...

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
Home Kako se računa EU EFFIS ?

Kako se EU EFFIS računa ?

autor: dr.sc. Darko Stipaničev, red.prof. - Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu

Koncem 90-ih godina EU ambicija je bila razvoj i primjena kompleksnog europskog sustava za predviđanje rizika požara raslinja koji je trebao biti znatno složeniji od do tada korištenih meteoroloških kriterija, a trebao je kreirati i kratkoročne i dugoročne indekse opasnost od požara raslinja. Danas se na EU razini odustalo od ovakvog složenijeg pristupa koji se spustio na regionalnu razinu naravno uz različite modifikacije i prilagodbe. Tim smo se putem i mi vodili u razvoju regionalnog mikrolokacijskog indeksa rizika od požara za Splitsko – dalmatinsku županiju, pa smatramo nužnim dati detaljniji opis EFFRFS pristupa. Danas se u okviru EU JRC (EU Joint Research Center) računa samo meteorološki indeks i to samo jedan kanadski o kojem se u nastavku više govorimo.

EFFRFS definira se pet tipova različitih indeksa rizika požara raslinja, podijeljenih u dugoročne, strukturne indekse rizika požara raslinja i kratkoročne, dinamičke indekse rizika požara raslinja. Indeksi su provjereni i podešeni na požarnim podacima od 1992. – 1997. godine. Strukturu sustava prikazuje Slika 1:
 

Slika 1 Struktura europskog sustava za procjenu rizika požara raslinja

U strukturne ili statičke indekse rizika požara raslinja spada:

- vjerojatnost pojave požara (PFO – Probability of Fire Occurrence)
- ranjivost područja na štete od požara (FVD – Vulnerability to Fire Demage)

a u dinamičke:

- meteorološki indeksi rizika požara raslinja za koje se računa 6 različitih tipova (MFR – Meteorological Fire Risk)
- vegetacijski stres na požare (VSFFR - Vegetation Stress Forest Fire Risk) ranjivost

Iz strukturnih i dinamičkih indeksa proračunava se integralni ili napredni indeks rizika požara raslinja nazvan FPI – Fire Potential Index. Ideju o FPI došla je iz SAD-a gdje se i danas FPI računa. Burgan i suradnici (Burgan, R. E., Klaver, R.W., & Klaver, J.M. Fuel models and fire potential from satellite and surface observations. International Journal of Wildland Fire Vol. 8 (No. 3): 159-170. 1998.) su definirali još 1998. dvije verzije Fire Potential Index-a i testirali ih na povijesnim informacijama o požarima. Osnovna pretpostavka pri uvođenju FPI bila je pojam ''vatrenog potencijala'' (fire potential) koji prije svega ovisi o količini vlage u mrtvom i živom gorivu.

Statički se indeksi računaju jednom prije sezone požara i odnose se na cijelu sezonu požara, a dinamički se koriste pri predviđanju i računaju se nekoliko dana unaprijed.
Od svega ovoga trenutno se u okviru EU EFFIS računa samo meteorološki indeks rizika požara raslinja.
Meteorološki indeksi rizika požara raslinja uzimaju u obzir samo meteorološke podatke. Postoji puno različitih načina proračuna ovih indeksa i još uvijek ne postoji konsensuz koji bi model bio najbolji za zemlje mediteranskog bazena. Zbog toga je u okviru projekta EFFRFS računato i uspoređivano ukupno 6 različitih meteoroloških indeksa:

Kanadski FWI – Fire Weather Index – temeljen na šest normaliziranih indeksa koji iskazuju dnevnu varijaciju u vlažnosti vegetacije, inicijalnu brzinu propagacije požara, kvalitetu goriva i očekivani intenzitet fronte požara. Kako ovaj indeks računa i Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske o njemu ćemo kasnije više kazati.

BEHAVE indeks – temeljen na procjeni vlažnosti u finom mrtvom gorivu.
Portugalski indeks – procjenjuje atmosferske uvjete u blizini gorivog sloja vegetacije.
Španjolski ICONA indeks – mjeri vjerojatnost zapaljenja na temelju otpadne vegetacije i vlažnosti finog goriva.
Talijanski Fire Danger Index – sličan prethodnim, a izveden je iz McArthur-ovog modela.
SOL Numerical Risk – odnosi se na zapaljenje i propagaciju. Od 2004 g. se više ne računa.

Računali su se na temelju meteorološke prognoze za 1, 2 i 3 dana, a nakon petogodišnje usporedbe odlučeno je da je kanadski FWI indeks najpovoljniji za cijelu euro – mediteransku regiju.

Područje Republike Hrvatske je također bilo uključeno u ove proračune. Različiti modeli su davali nešto različite rezultate, ali se ipak u kriznim područjima poklapaju.

Modeli su verificirani korištenjem statističke baze o europskim požarima. Osnovna proračunska jedinica je veličine 50 x 50 km. Opasnost od požara se na kraju iskazuje kao vrlo mala, mala, umjerena, velika i vrlo velika.

Nakon petogodišnje usporedbe zaključeno je da je kanadski FWI – Fire Weather Index najprimjereniji za Mediteransku regiju.


Njega koristi i Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske koji tijekom sezone požara svaki dan izračunava meteorološki indeks rizika požara raslinja za područje Jadrana, a koristimo ga i mi u MIRIP indeksu (mikro-lokacijskom indeksu rizika požara raslinja) Splitsko – dalmatinske županije . Kanadski indeks računa tri parametra:


• početnu brzina širenja vatre (ISI – Initial Spread Index),
• indeks ukupnog goriva (BUI – Buildup Index), a iz njih se računa konačni
• meteorološki indeks rizika požara raslinja (FWI – Fire Weather Index).

Više detalja o Kanadskom indeksu.

 

 

GTranslate

Croatian English French German Italian Portuguese Russian Spanish

Statistika

Članova : 2
Sadržaj : 71
Web Linkovi : 2
Posjete Sadržajima : 600106

Locations of visitors to this page
 

Kratko o portalu

Web portal protupožarne zaštite Splitsko - dalmatinske županije centralno je mjesto je s kojeg se pristupa svim modulima informacisjkog sustava integralne protupožarne zaštite Splitsko - dalmatinske županije. Portal održava Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu u okviru aktivnosti Centra za istraživanje požara otvorenog prostora - http://cipop.fesb.hr. Sve funkcionalnosti portala biti će vidljive samo ako koristite Mozilla Firefox koji se može besplatno skinuti na Web stranici Mozille.