vatra.fesb.hr

Eksperimentalni Web portal protupožarne zaštite Splitsko - dalmatinaske županije ...

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
Home Protupožani nadzorni sustav

Protupožani nadzorni sustav županije

Efikasna protupožarna šumskog područja temelji se među ostalim mjerama i na dobro organiziranoj motriteljsko – dojavnoj službi koja obuhvaća motrenje s motrionice ili motriteljskog mjesta sa ciljem što ranijeg uočavanja šumskog požara u nastajanju. Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN br.26, 20.2.2003) definira sve detalje uspostave motriteljsko – dojavne službe koja bi trebala u vrijeme velike i vrlo velike opasnosti od nastanka požara u šumama razvrstanim u I stupanj opasnosti od požara raditi danonoćno od 0 do 24 sata. Odgovornost za uspostavu motriteljsko – dojavne službe imaju pravne osobe koje temeljem posebnih propisa gospodare i upravljaju šumama i šumskim zemljištima , te županije, gradovi i općine za šume i šumsko zemljište koje je u vlasništvu fizičkih osoba. Na području Splitsko – dalmatinske županije motriteljsko – dojavnu službu organiziraju samo Hrvatske šume na područjima koja su pod njihovom upravom i Komunalno poduzeće Parkovi i nasadi za park šumu Marjan.

Ovim projektom predlaže se uspostava automatskog protupožarnog motrilačkog sustava koji bi pokrivao sva ugrožena šumska područja Splitsko – dalmatinske županije i bio nadopuna postojećim motriteljsko – dojavnim službama. Cilj uspostava ovog sustava nije potpuna zamjena ljudskih motritelja koji će na važnim lokacijama i dalje biti prisutni, već njegova nadopuna s jedne strane na način da se važna područja dvostruko motre a s druge strane da se motrenje proširi i na područja koja do sada nisu bila pokrivena motriteljskim službama.

Sustav smo nazvali Integralni informacijski sustav zaštite od šumskih požara zato što obuhvaća i preventivne aktivnosti i aktivnosti vezane sa gašenjem već nastalog požara. Preventivne aktivnosti su:
  • vizualno protupožarno motrenje video kamerama s automatskom detekcijom pojave šumskog požara na temelju prepoznavanja dima tijekom dana, odnosno plamena tijekom noći,
  • meteorološkog motrenja osnovnih meteoroloških parametara vezanih uz šumske požare uz proračun lokalnog indeksa opasnosti od pojave šumskog požara i
  • proračun mikrolokacijskog indeksa rizika požara raslinja,
a aktivnosti vezane uz gašenje već nastalog požara su:
  • daljinsku vizualnu prisutnost na mjestu požarišta korištenjem istih motrilačkih kamera, ali sada u ručnom režimu rada,
  • modeliranje širenja šumskog požara s predviđanjem položaja požarne fronte u određenim vremenskim razmacima.
Ove dvije posljednje aktivnosti od koristi su i u fazi preventive kod pripreme i analize scenarija ''što … ako …''.

Tehnički integralni protupožarni nadzorni sustav se sastoji od motrilačkih jedinica smještenih na samom nadziranom terenu na odgovarajućim motrilačkim lokacijama i centralnih poslužitelja smještenog u nadzornom centru koji prihvaća, prikazuje, analizira i pohranjuje sve relevantne informacije. Veza između motrilačkih jedinica i centralne jedinice ostvaruje se žičnim i bežičnim putem.

Informatički, sustava spada Web informacijske sustave (WIS) s obzirom da se kod prijenosa svih informacija koriste Internet standardi, a korisnik svim korisničkim programima pristupa preko standardnog Web preglednika. Na taj je način omogućena laka izmjena informacija između svih potencijalnih korisnika, a sustavu se može pristupiti sa svih dopuštenih lokacija priključenih na Internet.

Način odabira protupožarnih lokacija

Pravilni odabir lokacija motrilačkih jedinica od ključne je važnosti za djelotvornost cjelokupnog sustava protupožarne zaštite. Iako su cijene opreme zadnjih godina znatno pale, cijena svih dijelova jedne jedinice, uključujući i komunikacijsku i energetsku opremu nije zanemariva, pa se pri odabiru jedinica s jedne strane nastoji minimizirati broj jedinica uz maksimalno zadovoljenje svih postavljenih kriterija. Na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu razvijen je postupak optimalnog odabira lokacija koji se temelji na upotrebi GIS tehnlogija i AHP (Analitičkog hierarhijskog postupka) kao metede višekriterijske analize. Više detalja može se pronaći u radu prikazanom na kongresu TIEMS 14th Annual Conference, 5 – 8 June 2007, Trogir, Croatia, "DISASTER RECOVERY AND RELIEF, Current & Future Approaches" (>>> link prema radu <<<)

Cijeli postupak odabira lokacija se provodi na dvije razine. Na prvoj se razini određuju kriteriji koje pojedina lokacija mora zadovoljiti, odabiru se moguće lokacije i između njih odgovarajućom metodologijom biraju one koje u najboljoj mjeri zadovoljavaju postavljene kriterije. Nakon odabira minimalnog skupa mogućih lokacija dolazi se do druge razine kod koje se odabiru prioriteti i redoslijed izgradnje potencijalnih motrilačkih jedinica.

U prvoj razini razini odabira lokacija prolazi se kroz slijedećih pet koraka:
  • definiranje kriterija za odabir lokacija,
  • izbor mogućih lokacija,
  • procjena u kolikoj mjeri pojedina lokacija zadovoljava postavljene kriterije,
  • primjena nekog od postupaka višekriterijske analize za određivanje ukupnog stupnja zadovoljenja svih kriterija, i
  • odabira optimalnih lokacije .
Na drugoj razini određivanja prioriteta izgradnje lokacija prvog od ovih koraka nema. Lokacije su već određene ali je između njih potrebno odrediti listu prioriteta. I to se radi primjenom višekriterijske analize s tim da sada prolazimo kroz četiri koraka:
  • definiranje kriterija za odabir prioriteta izgradnje motrilačkih lokacija,
  • primjena nekog od postupaka višekriterijske analize za određivanje ukupnog stupnja zadovoljenja svih kriterija, i
  • odabira redoslijeda izgradnje mreže motrilačkih stanica.
Važno je napomenuti da u drugoj razini određivanja prioriteta izgradnje postoji niz ograničenja. Mreža motrilačkih stanica se, prije svega zbog komunikacijskih ograničenja, ne može proizvoljno gradite. Gradi se doslovno kao mreža od čvora do čvora s tim se istovremeno mreža može početi graditi sa nekoliko mjesta. Upravo to se određuje ovim projektom.

Splitsko – dalmatinska županija ima zahtjevan reljefna obilježja, uključuje velike i međusobno relativno udaljene otoke, razvedeno priobalje, dosta planinskih područja i brdovita zagorska područja, pa je izgradnja mreže motrilačkih jedinica koje bi u potpunosti pokrila cijelo područje županije kompleksan zadatak a usudio bih se kazati i nemoguć zadatak. Zbog toga smo se u određivanju mogućih lokacija dosta držali i kriterija realnosti, te pokušali prije svega nadzirati ona područja koja su značajna sa stajališta prirodnih obilježja, važna sa stajališta protupožarne zaštite i sigurnosti, a uz to je i izgradnja motrilačkih stanica na odabranim lokacijama moguća u realnim materijalnim okvirima.

Kriteriji za odabir motrilačkih lokacija

Temeljne kriterije za odabir protupožarnih motrilačkih lokacija podijelili smo u dvije osnovne grupe i više pod-grupa. To su:

A Protu-požarni kriteriji
A1 Značaj lokacije sa stajališta protupožarnog motrenja
A2 Stupanj opasnost od šumskog požara za područja koje pojedina motrilačka jedinica pokriva
A3 Prisutnost sadašnjih i planiranih zaštićenih dijelova prirode
A4 Postojanje visoko-naponske mreže u vidnom polju
A5 Postojanje željezničke pruge u vidnom polju
A6 Postojanje u vidnom polju područja od posebnog rizika kao što su odlagališta otpada, mjesta s povećanom koncentracijom ljudi (izletišta, odmorišta i slično)

B Tehnički i ekonomski kriteriji
B1 Pokrivenost nadgledanog prostora - veličina vidljivog prostora u odnosu na moguće vidno polje
B2 Značaj lokacije za određeno područje
B2 Preklapanje sa nadglednim poljem neke druge lokacije
B3 Postojanje stupa na koji bi se motrilačka jedinica mogla smjestiti
B4 Postojanje pristupnog puta
B5 Postojanje niskonaponske mreže
Drugo je ograničenje vezano sa dozvoljenom snagom komunikacijskih jedinica. Da bi bežična komunikacija korištenjem opreme koja je danas na tržištu bila unutar postojećih propisa o maksimalnoj efektivno izotropno izračenoj snazi udaljenost između dvije motrilačke jedinice ne bi smjela biti veća od 10 do 15 km. Ukoliko bi zanemarili ovaj zahtjev pretpostavljajući da se izračena snaga ne treba limitirati, postoji i drugi zahtjev koji limitira maksimalnu udaljenost na kojoj se motrilačake stanice mogu postaviti. Njega postavlja sustav za automatsko rano otkrivanje požara analizom slike video kamere. Automatski sustav može efikasno detektirati pojavu dima visine 10 metara na udaljenosti od 5 km, a u idealnim atmosferskim uvjetima na udaljenosti od maksimalno 10 km, što znači da bi dvije motrilačke jedinice smjele biti udaljene maksimalno 20 km. Iz ova dva ograničenja izvlači se zajedničko ograničenje koje zahtjeva da je
  • idealna udaljenost između dvije motrilačke stanice 10 km, maksimalna udaljenost 20 km, a srednja pretpostavljena udaljenost 15 km.
Ovo se ograničenje ujedno i poklapa sa Pravilnikom o zaštiti šuma od šumskih požara koji u članku 10, stavak 2 kaže ''Udaljenost između motrionica i motriteljskih mjesta u pravilu ne smije biti veća od 15 km''. Vrijednost od 15 km smo zbog toga i uzeli kao granicu kod koje analiziramo vidljivost s pojedine motrilačke lokacije.

Višekriterijska analiza

Višekriterijska analiza je postupak koji se primjenjuje ukoliko želimo odabirati neke od mogućih kandidata ili formirati listu kandidata u odnosu na zadovoljenje više različitih kriterija. Postoje brojni postupci višekriterijske analize od kojih možemo istaknuti:
  1. PROMETHEE (Preference Ranking Organisation Method of Enrichment Evaluation) koja na temelju evaluacijske matrice formirane iz stupnja zadovoljenja kriterija proračunava multi-kriterijski indeks zadovoljenja, te na temelju njega rangira alternative.
  2. ELECTRE, postupak razvijen od B.Roya koji u procesu odlučivanja uključuje i neprecizne i nesigurne procjene koristeći tehniku neizrazite (fuzzy) logike.
  3. MAUT (Multi-attribute utility theory), najstarija tehnika, strukturni postupak donošenja odluka između alternativa u odnosu na njihovo zadovoljenje odabranih kriterija. Temelji se na teoriji korisnosti (utility theory) koja na sustavni način nastoji vrednovati i kvantificirati korisnikov izbor obično na 0-1 skali. Prva primjena je bila još 1970. kod traženja optimalne lokacije za aerodrom Mexico City na temelju zadovoljenja kriterija kao što su cijena, kapacitet, vrijeme pristupa aerodromu, sigurnost, socijalni utjecaj i zagađenje bukom. Više detalja se može pronaći u knjizi.
  4. AHP (Analytic Hyerarchy Process), tehnika višekriterijskog donošenja odluka, slična i na neki način konkurentna MAUT tehnici. Zbog svoje jednostavnosti korištenja u rješavanju zadataka bilo koje kompleksnosti danas možda najpopularnija, posebno u Americi. Uveo ju je 1980. T.L.Saty. Ovu smo metodu na FESB-u koristili u brojnim zadacima rangiranja prioriteta (na primjer analitički pristup mogućnosti uvođenju robotizacije u brodograđevnoj industriji), pa to je sigurno bio i jedan od razloga zašto smo se u ovom projektu odlučili za nju. Na obje razine određivanja prioritetnih lokacija i dinamičkog plana njihovog postavljanja kao postupak višekriterijskog donošenja odluka korišten je AHP kojeg u hrvatskom prijevodu zovemo analitički hijerarhijski postupak.
AHP se temelji na dva osnovna postupka:
  1. Odabrane kriterije u odnosu na koje ćemo vrednovati kandidate rangirati i poredati u hijerarhiju sa relativnim težinama važnosti kriterija, na način da ih međusobno uspoređujemo u parovima. Čovjeku je teško odjednom odrediti listu važnosti svih kriterija, ali ako se uzmu samo dva kriterija i međusobno se uspoređuju u odnosu na cilj koji imamo zadatak je puno lakši. AHP na sustavan način korištenjem elementarne linearne algebre iz ovih ocjena određuje težine pojedinih kriterija.
  2. Za svaki pojedini kriterij kandidate međusobno uspoređivati. Ideja AHP-a je da se kandidati u parovima uspoređuju. Kandidati se uspoređuju u parovima zbog istog razloga zbog kojeg i kriterije uspoređujemo po parovima. Na kraju AHP ponovo na sustavni način u posebnu matricu zadovoljenja kriterija unosi ove procjene, ta daje korištenjem elementarne linearne algebre hijerarhijsku listu svih kandidata u odnosu na zadovoljenje svih kriterija.
Koristeći postupak višekriterijske analize temeljene na AHP-u odabran je optimalan broj lokacija kojima se na zadovoljavajući način pokriva područje Splitsko-dalmatinske županije. Popis lokacija i njihova analiza dana je u nastavku.

Protupožarni nadzorni sustav Splitsko - dalmatinske županije

Temeljna postavka projekta integralnog sustava protupožarne zaštite Splitsko – dalmatinske županije je decentraliziranost što znači da ne postoji jedan centar u kojem se obrađuju i pohranjuju svi podaci. Poslužiteljske jedinice na kojim se obrađuju i pohranjuju slike pojedinog područja smještene su u operativnim centrima tog područja. To su operativni centri dobrovoljnih vatrogasnih društava (DVD) i operativni centri profesionalnih vatrogasnih postrojbi (PVP). Za područje Splitsko – dalmatinske županije određeno je 11 lokalnih centara u kojim se nalaze poslužitelji tog područja i upravlja kamerama koje pokrivaju to područje. To su:

  1. DVD Supetar koji pokriva područje otoka Brača
  2. DVD Hvar koji pokriva područje otoka Hvara
  3. DVD Komiža koja pokriva područje otoka Visa
  4. DVD Trogir koji pokriva područje Trogira i otoka Šolte
  5. DVD Mladost koji pokriva područje Kaštela
  6. DVD Dugopolje koja pokriva područje Klisa, Dugopolja i Muća
  7. PVP Split koji pokriva područje Splita, Solina i priobalja prema Omišu, a može preuzeti i funkciju centralnog motrilačkog centra
  8. DVD Omiš koja pokriva područje grada Omiša, donjeg toka rijeke Cetine i priobalja oko grada Omiša
  9. DVD Makarska koja pokriva područje grada Makarske i priobalja oko Makarske
  10. DVD Sinj koji pokriva područje zagore oko Sinja i Vrlike
  11. PVP Imotski koji pokriva područje grada Imotski i područje Vrgorca
Nakon detaljne analize svih potencijalnih lokacija predloženo je ukupno 62 motrilačke stanice. Područje vidljivosti protupožarnog nadzornog sustava prikazano je na slici ispod.

 

GTranslate

Croatian English French German Italian Portuguese Russian Spanish

Statistika

Članova : 2
Sadržaj : 71
Web Linkovi : 2
Posjete Sadržajima : 600071

Locations of visitors to this page
 

Kratko o portalu

Web portal protupožarne zaštite Splitsko - dalmatinske županije centralno je mjesto je s kojeg se pristupa svim modulima informacisjkog sustava integralne protupožarne zaštite Splitsko - dalmatinske županije. Portal održava Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu u okviru aktivnosti Centra za istraživanje požara otvorenog prostora - http://cipop.fesb.hr. Sve funkcionalnosti portala biti će vidljive samo ako koristite Mozilla Firefox koji se može besplatno skinuti na Web stranici Mozille.