vatra.fesb.hr

Priobalje, zaobalje i posebice otoci tijekom ljetne sezone izloženi su velikim rizicima od požara na poljoprivrednim i šumskim zemljištima, posebice onima, koja su obrasla gustim i neprohodnim crnogoričnim šumama i makijom. Nakon posebno intenzivne požarne sezone 2003.godine kada je na području županije požar buknio čak 130 puta, a ukupno opožarena šumska površina iznosila oko 9.700 ha, Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i obnovu Splitsko-dalmatinska županija i Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu pokrenuli su sustavnu analizu problematike protupožarne zaštite Splitsko-dalmatinske županije. Osim detaljne analize postojećeg stanja na zaštiti od požara raslinja na području županije osnovni doprinos ovih aktivnosti bio je prijedlogom novog holističkog pristupa koji je sustavni način obuhvaća i integrira sve aktivnosti vezane uz šumske požare koje se događaju prije požara (preventiva), za vrijeme požara (upravljanje gašenjem požara) i poslije požara (sanacija opožarene površine).  

    Ovakav pristup je bio prvi takav sustavni pristup problematici šumskih požara u Republici Hrvatskoj, a inovativan je bio i na svjetskoj razini što je potvrđeno sudjelovanjem na brojnim međunarodnim skupovima. Poseban značaj ovog pristupa je bila razrada regionalnog modela financijski samostojne i samoodržive preventivne zaštite od požara raslinja. Ova je analiza bila prekretnica u razmatranju problematike zaštite od požara raslinja te je otvorila put cijelom nizu novih aktivnosti prije svega vezanih sa tehničkim dijelom zaštite od šumskih požara. U tome posebno ističemo sustav za 24 satno video i meteorološko motrenje uz automatsko prepoznavanje pojave požara raslinja, te prijedlog financijski samoodrživih aktivnosti prorjeđivanje i čišćenje ne samo državnih nego i privatnih šuma, krčenje šume i makije i otvaranje prolaza i puteva do svih sada nepristupačnih državnih i privatnih područja uz korištenje posjećene materije kao gorivo (biomasu) u reginalnim energetskim postrojenjima.  

Holistički program zaštite od požara raslinja Splitsko-dalmatinske županije, trebao bi se temeljiti na nizu preventivnih aktivnosti koji se događaju prije izbijanja požara. Kao najvažnije od njih istaknimo:

• Prorjeđivanje i čišćenje šuma, izvlačenje suhih stabala i grana, sječa grmlja i niske makije i uklanjanje svih gorivih ostataka na šumskom tlu, tako da šuma postane prohodna. Prikupljene drvne biomase je komplementarna komercijalna djelatnost i koristi se u malim područnim energanama za proizvodnju toplinske, električne i rashladne energije.
• Probijanje prosjeka i puteva do svih nepristupačnih (državnih i privatnih) šumskih područja tako da omogućuje lak i brz pristup vatrogasnim vozilima i opremi do požarom ugroženog područja; stavljanje puteva u funkciju izletničkog, sportskog, rekreativnog, zdravstvenog i seoskog turizma. Drvni materijal dobiven inicijalnim probijanjem ali i održavanjemtakođer bi se koristio kao drvna biomasa.
• Planiranje i tretiranje vegetacijske pokrivke s ciljem stvaranja prirodnih barijera širenju požara, primjerice zbog slabljenja intenziteta požara na tim područjima
• Diverzifikacija uporabe zemljišta (stočarstvo, poljoprivreda, te seoski, izletnički, sportski, rekreacijski i zdravstveni turizam)
• Opremanje većih poljoprivrednih površina za prikupljanje kišnice u zimskoj sezoni i smještaj većih spremnika vode na uzvisinama (gašenje požara, kap-po-kap navodnjavanje poljoprivrednih kultura, napajanje stoke, seoski turizam)
• Lokalni 24-satni nadzor u vidljivom dijelu spektra, a u pojedinim selektivnim zonama i u infra-crvenom dijelu spektra vezan uz sustav za automatsku detekciju dima i vatre uz mogućnost pristupa trenutnim i arhiviranim vrijednostima s bilo koje lokacije spojene na Internet. U slučaju eventualnog nastanka požara ovaj bi se sustav koristio u svrhu daljinske prisutnosti na području požarišta.
• Određivanje strukturalnog (godišnjeg) i dinamičkog (dnevnog) mikrolokacijskog indeksa rizika za izbijanje i širenje požara temeljenog na meteorološkim podacima na razini mikroregije i podacima o karakteristikama vegetacijskog pokrova. Dinamički indeks bi se temeljio na podacima dobivenim od mreže mini meteoroloških stanica postavljenih na području cijele regije, koje bi centralnom informacijskom sustavu dostavljale potrebne podatke u realnom vremenu (brzina i smjer vjetra, temperatura, vlažnost, pritisak, sunčevo zračenje). Ova mreža bila bi također vrlo korisna za poljoprivrednike, posebice kod suzbijanja biljnih nametnika. Jednako tako, podaci o vremenu objavljeni na turističkim stranicama bili bi korisni za potrebe izletničkog, sportskog i rekreacijskog turizma.
• Korištenje simulatora širenja požara raslinja kako u preventivnoj fazi za potrebe obuke i pripreme na moguće scenarije vezane uz različita područja županike i različite meteorološke prilike, tako i nakon izbijanja požara za predviđanje mogućih smjerova šrenja požarne fronte.